ŠULEKIJANA I ŠULEKIZMI U ŠULEKOGRAFIJI I HRVATSKOJ LEKSIKOGRAFIJIŠifra artikla: 2510

  • NOVO U PONUDI!
  • Cijena: 280,00 kn~36,94 EUR
Dodaj u košaricu

Autor: Ivan Martinčić

ISBN: 978-953-169-418-6
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o.
Godina izdavanja: 2020
Opće informacije: Meki uvez, 455 str., Format: 26,5 x 20 cm
Dostupno: Da

Martinčićeva knjiga o Bogoslavu Šuleku (1816.–1895.) hrvatskom leksikografu, publicistu, prvom hrvatskom profesi­onalnom novinaru, najplodnijem rječotvorcu hrvatskih riječi, vrijedna  je sveobuhvatna monografija o njegovu djelu i djelovanju. Sadržaj je podijeljen u 5 poglavlja (s nizom potpoglavlja): 1. Predslovlje, 2. Šulekijana u obzorju autorova radnog životopisa, 3. Šulekizmi u šulekijani, šulekografiji i hrvatskoj leksikografiji, 4. Iz bibliografija o šulekijani, šulekografiji i hrvatskoj leksikografiji, 5. Zaslovlje. 

U Predslovlju autor donosi podatke o Šulekovu dolasku u Hrvatsku, početku njegova zanimanja za hrvatski jezik, brzom svladavanju jezika i uključivanju u onodobne društvene tokove od sredine do pretkraj 19. stoljeća. Služeći se tvorbenim mogućnostima hrvatskoga jezika i postojećim analognim tvorbama, Martinčić uvodi i definira nazive: šulekizmi – Šulekove hrvatske novotvorenice i njihove tekstovne potvrde, riječi kojima je odlučujuće djelovao na  standardizaciju hrvatskoga jezika;   šulekijana – djela Šulekova opusa (analogija prema krležijana); šulekografija (sve ciljano ili sporadično napisano o Šuleku) gdje se donosi  stotinjak novo novopopisanih  i analiziranih Šulekovih tekstova  koji se do sada nisu spominjali  među njegovim radovima, a važni su i za utvrđivanje šulekizama; šulekulje – sastavci o pojedinim riječima, provjereni usporedbom s onodobnim i suvremenim rječnicima. Stotinjak ovdje novopopisanih i proučenih Šulekovih bibliografskih jedinica povećao je obrađeni korpus njegovih radova za trećinu.

Drugo i treće poglavlje sržna su poglavlja bibliografskih jedinica monografije u kojima se detaljno prikazuje Šulekov rad od korektora u Županovoj i Gajevoj tiskari preko njegovih novinskih priloga.

Svestrani Šulek autor je ukupno pedeset knjiga, od kojih su neke bile i prave uspješnice te raznovrsnih udžbenika poput: Male čitanke za početnike, Početnice za katoličke učionice u austrijskoj carevini, Biljarstva (prvi hrvatski udžbenik botanike za gimnazije). Uz polemičke tekstove piše i pravnopolitičku knjigu te komentira tekst tada proglašena Ustava. Šulek je i vrstan prevoditelj. Preveo je s mađarskoga uz ostalo više domobranskih vojnih priručnika te Novi zavjet Gospoda našega Isukrsta i Psalme  Davidove.

Iz  njegovih se djela izvlače katkad riječi koje nisu zaživjele u općoj uporabi, a zaboravljaju one sustavne tvorbe koje su obogatile hrvatski leksički fond u mnogim znanstvenim područjima i pridonijele uključivanju hrvatskoga jezika u europske tokove i bitnoj popuni onodobnoga hrvatskoga leksika (npr. abeceda, bjelogorica, crnogorica, propuh, proračun, enciklopedija, glazba, graševina, pjenušac, skladba, tloznanstvo, svjež, tisak, zdravstvo, latica, pelud, gmaz, cvjetni vjenčić, proračun, pojam, pustolov, pustolovina, pelud, kisik, vodik, ugljik, dušik, parostroj, dragulj, gmaz, opnokrilci, tisak, velegrad, novčić…).

Šulek je današnjim naraštajima ponajviše poznat kao autor rječnika Deutsch-kroatisches Wörterbuch, Hrvatsko-njemačko-talijanskog Rječnika znanstvenoga nazivlja te Jugoslavenskog imenika bilja.

Šulek je nazivan ocem hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, a Martinčić mu zasluženo pripisuje pridjevak leksikograf stoljeća jer se pokazalo da su usprkos nepovoljnim jezičnim i političkim okolnostima, Šulekovi rječnici iz 19. st. presudno utjecali na hrvatski jezik sve do današnjih dana u 21. stoljeću.

Na temelju općeg uvida u hrvatsku jezičnu riznicu, u hrvatsku leksikografiju i šulekijanu iskazano je da je Šulek najplodniji rječotvorac hrvatskih riječi.

Pošaljite upit za ovu knjigu

Knjiga (Kom: ) je dodana u košaricu.

Zatvori