ISBN: 978-953-819-650-8
Izdavač: Akademija dramske umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o.
Godina izdavanja: 2023
Opće informacije: Meki uvez, 271 str., Format: 16 x 24 cm
Dostupno: Da
Kakav je odnos između filma i gledatelja? To ključno pitanje Thomas Elsaesser i Malte Hagener stavljaju u središte svoje proslavljene Teorije filma. Svaka vrsta filma (i svaka teorija filma) prvo zamišlja idealnoga gledatelja, a potom ocrtava dinamiku interakcije između ekrana i gledateljeva uma, tijela i osjetila. Koristeći sedam karakterističnih konfiguracija odnosa između gledatelja i ekrana, počevši s "vanjskim" i napredujući prema "unutarnjim" odnosima, dvojica autora prate najvažnije faze u razvoju teorije filma od njezinih početaka do danas – od neorealističkih i modernističkih teorija do psihoanalitičkih teorija, teorije aparata, do fenomenoloških i kognitivnih teorija, uključujući i najnovije kombinacije s filozofijom i neurologijom. U hrvatskom izdanju predstavljamo drugo međunarodno englesko izdanje knjige Teorija filma: uvod kroz osjetila, prvi put tiskane na njemačkome 2007., koje je ekstenzivno revidirano, a dijelovi iznova napisani, uključujući i prošireno posljednje poglavlje koje teoriju filma u potpunosti prenosi u digitalno doba.
Teorija filma: uvod kroz osjetila jedinstven je, u svjetskim razmjerima originalan pregled povijesnih teorija filma koje se prate u odnosu spram osam ključnih teorijskih koncepata izlučenih iz suvremenih shvaćanja o odnosu filma prema gledatelju – film kao okvir i prozor kroz koji se promatra svijet, film kao vrata koja posreduju između gledatelja i svijeta, film kao zrcalo, film kao oko, film kao koža u odnosu spram tijela i dodira; film kao uho, film kao ekran mozga te, najzad, film u digitalnom okolišu. Namjera dvojice autora bila je da ponude sintetički pregled filmskih teorija, ali takav koji će pomiriti raznovrsne, često i sukobljene smjerove razmišljanja o filmu (npr. američki nasuprot europsko-kontinentalnom; psihološko-empirijskog naspram onom visoko spekulativnom), a to čini tako upravo tako da pokazuje kako različiti trendovi teoretiziranja komplementarno ističu i interpretiraju ovaj ili onaj tematski izdvojen aspekt odnosa filma spram gledatelja. (Hrvoje Turković)