ISBN: 978-953-169-488-9
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o.
Godina izdavanja: 2022
Opće informacije: Meki uvez, 216 str., Format: 17 x 24 cm
Dostupno: Da
U knjizi Kategorija povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku Miroslav Hrdlička uspoređuje izražavanje povratnosti u dvama genetski srodnim jezicima te se bavi kategorijom povratnosti kao strukturnom gramatičko-leksičkom pojavnošću. Jedan je od temeljnih oblika izražavanja povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku povratna oznaka se/się.
Knjiga je podijeljena u 5 poglavlja: Uvod, Teorije i definicije povratnosti, Teorijsko-metodološke postavke istraživanja, Analiza povratnih glagola u poljskom i hrvatskom jeziku i Zaključak. Na kraju je Popis literature i Prilog 1. Popis poljskih i hrvatskih povratnih glagola.
U Uvodu se kratko prikazuju i sintetiziraju dosadašnja istraživanja kategorije povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku na građi iz korpusa obaju jezika te sličnosti i razlike u funkciji povratne oznake se/się.
U poglavlju Teorije i definicije povratnosti u odnos se stavlja pojam refleksivnosti prema pojmu povratnosti, tj. različito tumačenje refleksivnosti ili reflekcije u društvenim i humanističkim znanostima te se donose definicije kategorije povratnosti u drugim jezicima. Na kraju poglavlja problematizira se položaj povratne oznake se/się jer se ona različito tumači u navedenim izvorima.
U trećem poglavlju Teorijsko-metodološke postavke istraživanja opisuju se leksikografske i korpusne metode u odnosu s kontrastivnom analizom.
U poglavlju Analiza povratnih glagola u poljskom i hrvatskom jeziku autor objašnjava odabir građe (470 povratnih glagola poljskog jezika što s prijevodnim ekvivalentima čini više od 900 glagola za analizu i usporedbu - u nekim slučajevima riječ je o više prijevodnih ekvivalenata).
U Zaključku autor sažima provedeno istraživanje te ukratko iznosi polazne ciljeve opisujući primjenjive metode te istraživačke rezultate.
Knjiga je namijenjena znanstvenicima filolozima, prije svega polonistima i kroatistima, ali i onima čiji je predmet istraživanja drugi (slavenski) jezik, kao i glotodidaktičarima i općim lingvistima. Posebna vrijednost je u tome što kategoriji povratnosti pristupa kroz kontrastivnu analizu hrvatskoga i poljskoga jezika.