Urednici: D. Grmača, M. Horvat, M.Karamatić
ISBN: 978-953-169-383-7
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada, Kulturno povijesni institut Bosne Srebrene
Godina izdavanja: 2017
Opće informacije: Meki uvez, 736 str, Format 16x24
Dostupno: Da
U povijestima hrvatske književnosti posebno mjesto pripada fra Matiji Divkoviću (1563–1631), utemeljitelju franjevačke i bosanskohercegovačke književnosti, autoru prvih tiskanih knjiga na narodnom jeziku i ujedno prvih djela na području današnje Bosne i Hercegovine ostvarenih štokavskom stilizacijom hrvatskoga književnog jezika. Četiristota obljetnica objavljivanja Divkovićevih djela malog Nauka i Besjeda (1616) obilježena je organiziranjem znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene koji je održan u Zagrebu i u Sarajevu 2016. godine. Za tu je prigodu priređeno izdanje Besjeda, dok su faksimil transkripcija maloga Nauka u pripremi. Radovi okupljeni u ovom zborniku raspoređeni su u pet cjelina. Uvodna studija, donosi iscrpan osvrt na Tridentski koncil koji je odredio okvir ne samo Divkovićeve teologije i njegovih katehetsko-homiletičkih spisa nego i djelovanje i djela kasnijih bosanskih franjevaca. U drugoj tematskoj cjelini raspoređeni su jezikoslovni radovi o Divkovićevim djelima. U trećoj tematskoj cjelini su radovi koji osvjetljavaju Divkovićeva djela s obzirom na različite utjecaje. Četvrta tematska cjelina obuhvaća radove koji izlaze iz Divkovićeva vremenskoga okvira, ali su vezani uz kulturno djelovanja bosanskih franjevaca. U petom dijelu zbornika smješteni su važni dodaci. U prvom je dodatku predstavljen font bosanske/hrvatske ćirilice s uzorom u Divkovićevim slovima koji je izradio Nenad Hančić-Matejić prema paleografskim smjernicama, grafemskim i slovnim rješenjima Matea Žagara. Drugi je dodatak popis literature o fra Matiji Divkoviću ažuriran bibliografskim jedinicama do listopada 2017.
Zbornici radova o fra Matiji Divkoviću i kulturi pisane riječi okupljaju radove 32 proučavatelja iz različitih područja – teologije, filologije, povijesti i povijesti umjetnosti, muzikologije i kulturne antropologije – svjedočeći time o važnosti franjevačkoga utjecaja na kulturu pismenosti te o važnosti kulturnog djelovanja bosanskih franjevaca ne samo za razumijevanje povijesti hrvatskoga jezika i povijesti hrvatske književnosti nego i za razumijevanje ukupnih povijesnih procesa na našim prostorima.