ISBN: 978-953-169-327-1
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada
Opće informacije: Meki uvez, 290 stranica, format: 17x24
Dostupno: Da
Polazište dr. Letine jest da je suradnja najvažniji mehanizam suvremene istraživačke prakse. Doprinos psihologije u mjerenju znanstvenoga učinka i evaluacije znanstvenika je velik, te organizacijska psihologija znanosti može doprinijeti razumijevanju suradničkoga ponašanja i mjera radnoga učinka. U prvom i drugom poglavlju autorica donosi pregled teorijskih i empirijskih doprinosa razumijevanju znanstvene suradnje iz različitih znanstvenih disciplina s naglaskom na probleme mjerenja suradnje i produktivnosti u znanosti te njihova odnosa. Opisane su karakteristike dosadašnjih istraživanja i razmotrena je uloga psihologije znanosti i njezin eventualan doprinos. Treće je poglavlje najvažnije jer opisuje teorijski i metodološki pristup – analizu društvenih mreža. Opisani su glavni koncepti, teorije i metodologija, s posebnim osvrtom na primjenu metode na podacima o koautorstvu. U četvrtom su poglavlju opisana neka relevantna prijašnja istraživanja u kontekstu hrvatske znanosti. Peto poglavlje donosi opis procesa prikupljanja podataka i njihove prilagodbe za analizu društvenih mreža. U tom su dijelu detaljnije opisane mjere za analizu cjelovitih mreža te pozicije pojedinca u njima, što su samo neke od brojnih mogućnosti koje omogućuje mrežni pristup. U šestom je poglavlju pregled rezultata istraživanja u vezi s metodološkim specifičnostima mrežnoga pristupa te razmatranje rezultata u teorijskom okviru opisanom u drugom i trećem poglavlju. U zadnjem su poglavlju iznesena završna razmatranja o odgovorima na istraživačka pitanja i primijenjenom metodološkom pristupu, osvrt na moguće implikacije rada te odgovori na istraživačka pitanja. Tzv. znanost o mrežama relativno je nova disciplina koja nadilazi disciplinarne granice i omogućuje ispitivanje složenih, međuovisnih i višerazinskih interakcija kao što je znanstvena suradnja. Iako je korisnost mrežnoga pristupa prepoznata u organizacijskim znanostima, njegova je primjena u organizacijskoj psihologiji i psihologiji rada ograničena. Analize društvenih mreža idealna su metodologija za razumijevanje sastava timova, njihovih procesa i stanja te radnog učinka.